Otvori blog   

Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž

Blog uredjuje Cengic Dr Ferid, doktor med. nauka i specijalista za ocne bolesti. Sve sto je napisano na ovom blogu sluzi samo u informativne svrhe i ne moze biti osnov za samostalno odredjivanje lijecenja.Pitanja postavljajte na adresu:letecihol@gmail.com

10.10.2011.

U Holandiji lažni očni doktor radio laserske operacije na oku

Večeras je na holandskoj TV1 u popularnoj emisiji “Radar”, u udarno vrijeme, bilo govora o jednoj klinici za refrakcionu hirurgiju oka. Ustvari radi se o optometijrkoj radnji braće Kloes, kako se i zove “klinika” ( Kloes Eye Clinic ), u mjestu Beverwijku kod Rotterdam-a. Braća su za laserske operacije skidanja dioptrije umjesto specijaliste oftalmologa, sa dodatnom obukom iz refrakcione hirurgije, angažovali jednog fizičara, stručnjaka za lasere.

Gosti emisije su bili prevareni pacijenti, od kojih dvadesetak ima ozbiljne smetnje sa vidom nakon operacije, a nekoliko njih i veoma ozbiljne, trajne posljedice.

Dotični fizičar se predstavljao kao oftalmolog, postavljao je dijagnoze i vršio tretman. Autori emisije su snimali skrivenom kamerom i sakupili dokaze lažnog predstavljanja.

Jedan od braće Kloes je bio takođe gost u emisiji, probao se nemušto vaditi, govoreći kako je uvijek bio prisutan i oftalmolog za vrijeme vršenja laserskih zahvata .

Iako je javno tužilaštvo u proljeće ove godine pokrenulo krivični postupak zbog lažnog predstavljanja i vršenja djelatnosti za koju nijestručan, lažni doktor je i dalje nastavio da radi, predsatavljajući se stručnjakom koji i u Njemačkoj na dvije klinike radi kao veoma traženi konsultant.

U emisiji je bio prisutan i advokat oštećenih pacijenata, koji  će svi zajedno putem suda tražiti naplatu štete.

Stiče se ipak utisak da je ova oblast medicine nedovoljno kontrolisana ( u Holandiji ima skoro 50 klinika za laserski tretman), i da je tužilaštvo sporo i neefikasno u kažnjavanju prekršilaca.

Kompletnu emisiju mozete pogledati na: http://beta.uitzendinggemist.nl/afleveringen/1113167

 

 

 


04.10.2011.

Operacija katarakte fakoemulzifikacijom - animacija

04.10.2011.

Novi test za samokontrolu vida kod pacijenata sa makularnom degeneracijom

 Dallas, avgust 2011: Buduća iPhone/iPod  aplikacija nazvana myVision Track  omogućiće pacijentima koji imaju makularnu degeneraciju ili dijabetičnu retinopatiju da se na vrijeme jave svom oftalmologu, radi kontrole i eventualnog tretmana.

Test , koji traje 90 sekundi, sastoji se od tri kruga na displeju, gdje se jedan  krug razlikuje od druga dva. Zatvori se jedno oko, pa se dodirne taj drugačiji krug. Razlikovanje tokom testa postaje sve suptilnije, a vaš skor se sabira. Nakon toga se testira drugo oko.

Ako vaš skor pokaže da vam se vid znatno smanjio, to je onda razlog da posjetite svoga doktora.

Ljudi koji imaju degenerativne promjene na očnom dnu koriste takozvanu Amslerovu mrežu (šemu), vidi (Amsler grid). Ona se sastoji od mreže linija ucrtanih na papiru, sa tačkom u sredini. Gledajući svakim okom posebno tačku u sredini, pacijent posmatra da li vidi sve linije, da li su one prave, te da li ima prekida i izvijuganosti linija.

Izumitelji myVisionTrack kažu da je ovaj test dva puta osjetljiviji u detekciji suptilnih vidnih promjena, nego što je to Amslerova mreža.

Prototip se još testira, i aplikacija se očekuje da bude dostupna negdje u 2012.

 

Uz vlastiti prevod prenešeno sa http://www.allaboutvision.com/conditions/amd_news.htm
03.10.2011.

LASIK report on ABC Good Morning America 2/25/2010

23.07.2011.

Profesor doktor Vladimir Kojoviċ: Lasersko skidanje dioptrije - druga strana medalje

Prof.dr. Vladimir Kojovic: LASIK - Druga strana medalje


U Sarajevu su otvorena dva centra za refraktivnu hirurgiju. To je veoma znacajno za nase pacijente koji su do sada takve usluge trazili u inostranstvu. Zelja pacijenata da se rijese naocala ili kontaktnih leca je toliko snazna da se cesto zanemarju moguce komplikacije koje mogu nastupiti u toku i nakon izvodjenja same procedure.  Smatra se da one iznose oko 1-2% ili da jedan od sest operisanih pacijenata ima neku od mogucih komplikacije. One se krecu od minimalnih- rjesivih do onih koje mogu proizvesti trajni gubitak vida. Smatramo da potencijalni kandidati za ovakvu vrstu operacija trebaju da znaju i za tu drugu stranu medalje. Odluka da se uradi operacija „ laserskoskidanja dioptrije“ je sasvim licna i ne moze se reci da je strogo medicinski opravdana . U postupku donosenja odluke za operaciju  potencijalni kandidat treba da razmotri svoje licne razloge da to uradi, da se raspita ili informise o centru gdje ce se to uraditi, da se informise kakve su kvalifikacije ljekara koji ce to uraditi, kakva je oprema koju koristi, koliko znanja i truda operater  ulozi u preoperativni postupak  itd. Znaci krajnji ishod postupka zavisi od iskustva i obucenosti ljekara  i opereme koju posjeduje. Jedno od pravila vazi: ne upustajte se u operacju sa jeftinom cijenom. U SAD agencija koja odobrava pojedine lasere je tacno nabrojala one sa kojima se to moze raditi. Pored samog posjedovanja lasera bitno je i njegovo redovno odrzavanje i bazdarenje. Ne postoji ljekar koji moze tacno unaprijed procijenti da ce dioptriju svesti na nulu. S druge strane svaki pacijent je duzan da unaprijed potpise da je upoznat sa svim mogucim komplikacijama koje se mogu desiti i to ima svakako znacajan pravni aspekt. (Primjerak saglasnosti koju pacijent treba da potpise vidite u prilogu i procitajte)

Najcesca procedura refraktivne hirurgije  je LASIK

Za ovu operaciju osoba treba da nije mladja od 18 godina i da se dioptrije nije mijenjala najmanje godinu dana ( bolje dvije godine).  Opercija nije preporucljiva za trudnice , za osobe koji uzimaju neke lijekove  napr Accutane ili Pronison,  nije preporucljiva za osobe koje boluju od secerne bolesti, hronicnog reumatizma , glaukoma,  herpeticne infekcije oka itd..

Pacijent mora da jasno zna sta ocekuje od operacije, kakva su njegova ocekivanja i da li su ona realna. Ova operacije ne moze popraviti ostrinu vida vise od onoga sto se moze postici naocalima ili kontaktnim lecama. Uvijek treba izvagati rizike i prednosti operacije i ako je neko zadovoljan sa nosenjem naocala ili kontaktnih leca vjerovatno ne treba da razmislja o LASIK-u

U odluci gdje uraditi operacijuu je veoma vazno imati dobre informacije o ljekaru kojem se povjerevamo: koliko je do sada uradio operacija, kakav je uspjeh uradjenih operacija, sa kolikom sigurnoscu moze predvidjeti rezultat operacije koju ce da uradi, koje su moguce komplikacije, sta se moze ocekivati nakon operacije, da li je ponovo potrebno nosenje naocala nakon operacije , koji je procenat tzv naknadnih intervencija  ( po nekima 5-15%) , u nekim zemljama je obicaj i upitati koji tip lasera koristi itd. ( pogledajte link FDA administracije koji je na kraju ovog teksta i kliknite na  rijeci : before,during,after,checklist,FDA approved lasers for LASIK- kako biste se bolje informisali)

Prije operacije je neophodno uraditi detaljni pregled oka. Ispitati ostrinu vida sa naocalima, a kod nekih uraditi i pregled sa sirenjem zjenica. Ljekar ce objasniti mogucnost nastanka nekih manjih ili vecih komplikacija kao sto su:

a. Premalo ili preveliko smanjenje dioptrije .

b. Pojava oziljaka na roznici ili astigmatizma sto otezava eventualno kasnije nosenje kontaktnih leca,

c. Moguca je i infekcija roznice,

d. Nadalje mogucnost da je ostrina vida slabija od one sto se postizalo naocalima ili lecama,

e. Smanjenje osjetljivost za kontrast ili

f. Ostrina vida nije zadovoljavajuca ( iako je ostrina vida normalna objekat izgleda  nejasan , sivkast),

g. Potom problem za voznju nocu sto zahtijeva ponovo nosenje naocala,

h. Problemi koji su vezani za djelic roznice koji se skida i nakon primjene lasera vraca na isto mjesto.

i. Moguci su i drugi problemi koji su rjedji i koji iscezavaju sa vremenom: zamagljen vid, suhoca ociju, presojetljivost na svjetlo, halo oko izvora svjetla itd.

Za pojedine ljude zelja da se odbace naocale ili  lece veoma je vazna da im nije zao za tu proceduru, koja je inace skupa,  odvojiti bilo koji iznos novca.  Oni cak zanemaruju i cinjenicu da kod manjeg broja onih koji su  se podvrgli ovom nacinu operativnog lijecenja vid nije poboljsan i da je  nasuprot tome znacajno ostecen. Oni uglavnom razmisljaju da ce biti u onoj vecini koja je zadovoljna postignutim rezultatom operacije i ne misleci o tome da mogu upasti u onaj postotak, zaista procentualni mali, koji ima komplikacije.

Ovaj tip laserske operacije zauvijek mijenja neke fizioloske ili opticke karakteristike oka. Kada pacijent razmislja o bilo kojoj operaciji koja ne spada u hitne treba da stavi na vagu korist i rizik . Korist od ove operacije zaista ocita: ne trebaju vise naocale niti kontaktne lece. Ali i rizik od trajnog ostecenja je uvijek prisutan

Prema  casopisu „ Review of Optometry „ jedan od sest pacijenata koji su  se podvrgli ovoj operaciji imaju komplikacije koje uticu na vid: iskrivljenost posmatranog objekta, nepravilni astigmatizam koji se ne moze korigovati naocalima, smanjenje kvaliteta vida ili da ima jace izrazene simptome suvoce ociju.

Refraktivna hirurgija je proizvela niz etickih i profesionalnih pitanja u oftalmologiji. Ova pitanja su rezultat ogromnog interesa pacijenata za ovu proceduru uz istovremeni strucni  (profesonalni, ljekarski) i industrijski podsticaj za promociju ovih operacija. Pacijenti pokazuju veliko interesovanje za operaciju koja ih moze osloboditi naocala ili kontaktnih leca. Sa druge strane ljekari su otkrili novo podrucje tehnickih mogucnosti cija primjena je primamljiva za pacijente i sto rezultira i povecanjem licnih prihoda. Potraznja za novim i skupim tehnologijama podstice razvoj oftalmoloske tehnicke industrije. Ovakav odnos je doveo do toga da se pojedini ljekari koji se bave ovim operacijama reklamiraju na razne nacine , povezuju se sa drugim ljekarima koji rade u ocnim ambulantama koji iz odredjenih interesa promoviraju ovaj ili onaj centar „za skidanje dioptrije“ ili odredjenog ljekara koji izvodi operacije ili zajednicki ucestvuju u „ podjeli kolaca“. U ovakvim odnosima se javlja i borba oko cijene usluge, smanjuje se veoma znacajno vreme za  preoperativne testove, broj kontraindikacija za operaciju se mijenja na racun povecanja broja istih , nabavljaju se „ stari“ laser aparati, sugerisu se jeftiniji operativni zahvati, pacijenti potpisuju saglasnost za operaciju a da im nije sasvima jasno sta iz toga moze da rezultira itd.

Broj pacijenata koj imaju komplikacije ili nezadovoljstvo nakon laserskog „ skidanja dioptrije“ nije veliki i oni ostaju „ zagluseni“ od onih koji su uspjesno operisani i ne ostaje im nista drugo nego da se organizuju u grupu koja im daje mogucnost da iskazu svoje tegobe  ili da se izbore za neka svoja prava kojih su se unaprijed, potpisivanjem „ konsensusa“ odrekli.  Interesantan je ovaj link- pogledajte:

(Anyone who has experienced a bad reaction to laser eye surgery may wish to contact Surgical Eyes to discover more about their symptoms and how they can be alleviated. Margaret Dolan and Ron Link can be contacted via the organisation's website at http://www.surgicaleyes.org. )

 

Refrativna hirurgija ili „ hirurgija skidanja dioptrije pomocu lasera „ pretstavlja znacajan napredak u oftalmologiji i to je oblast koja se  sve vise razvija u pravcu smanjenja  mogucnosti nastanka komplikacija i u smislu zadovoljenja zelja velikog broja pacijenata koji zele da se rijese naocala ili kontaktnih leca. Svakako da proizvodjaci veoma skupe opreme snazno podsticu taj trend na razne nacine. Cilj ovog pisanja nije da se odvrate  oni koji to zele da urade ili da se omalovazi znacaj ovih operacija. Cilj je da se sagleda i druga strana medalje i da na osnovu toga svaki pojedinac moze da odvagne prednosti i rizike i da se prema tome  postavi.

Molim Vas da svakako pogledate ovaj link gdje je FDA ( USA) jasno oznacila koji se laser moze koristiti i sta se treba uraditi: before, during,after,checklist etc prije odluke da se uradi operacija.

http://www.fda.gov/MedicalDevices/ProductsandMedicalProcedures/SurgeryandLifeSupport/LASIK/default.htm?sms_ss=email&at_xt=4dd3c5706c12fbc1%2C0

.

 

 

17.07.2011.

Ilegalni zagrebački ljekar uništio mi je vid


Dr. Miro Štambuk Goraždaninu u ilegalnoj ordinaciji u Sarajevu oštetio obje rožnjače...

01.10.2009. 14:00

Goraždanin Emir Građan posljednjih godina muku muči s narušenim zdravljem, tačnije oštećenim vidom, zbog čega je upao i u začarani krug domaćeg pravosuđa, pa štetu koja mu je nanesena ne može naplatiti uprkos pravosnažnoj presudi u njegovu korist. 

Pravosnažna presuda

Prije pet godina, naime, Građan se odlučio na lasersko otklanjanje dioptrije kod zagrebačkog ljekara Mire Štambuka, koji je operacije obavljao i u Sarajevu. Kako kaže Građan, ovaj ljekar radio je ilegalno, a u Sarajevo je dolazio vikendima te tada obavljao operacije kako bi izbjegao inspekcije. Ordinacija u kojoj je Štambuk radio bila je smještena u unajmljenom stanu u sarajevskom naselju Grbavica.

- Za operaciju sam platio 3.400 eura, a kupovao sam i kapi koje su koštale od 20 do 50 eura. Kako mi se vid nije ništa popravio, zvao sam doktora Štambuka i njegovu suprugu Almu, koja je u ordinaciji radila organizacijske poslove, ali su mi rekli da sam najdosadniji pacijent - priča Građan, koji je potom medicinsku pomoć potražio na drugim mjestima.

Ljekari iz Goražda, ali i Opće bolnice i Klinike za očne bolesti u Sarajevu te beogradske bolnice "Sveti vid", potvrdili su mu da je umjesto boljeg vida dobio oštećene obje rožnjače, što ga je šokiralo. Saznao je da nije ni smio biti podvrgnut uklanjanju dioptrije, jer je imao više od 50 godina, a radilo se o plus dioptriji. Zbog Štambukovog nemara morao je na četiri dodatne operacije, koje je obavio u Beogradu.

Zbog svega je pred Općinskim sudom u Sarajevu odlučio pokrenuti sudski proces protiv dr. Štambuka. Pravosnažnu presudu u svoju korist dobio je 15. januara prošle godine, ali Štambuk je, prema riječima Građana, u međuvremenu pobjegao iz Sarajeva. 

- Prema toj presudi, meni je trebalo biti isplaćeno 23.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom, na ime materijalne štete. Kako nije bilo moguće da to i naplatim, moj advokat i ja tražili smo pljenidbu, što je Sud i dozvolio - kaže Građan.

Tvrdnja supruge

No, naknadno je Sud u parničnom postupku donio rješenje kojim je izvršenje pljenidbe odgođeno, jer je Štambukova supruga Alma tvrdila da su stvari u ordinaciji njene, a ne njenog supruga. Građan se žalio na takvu odluku i postupak još traje.   

- Dr. Štambuk u Sarajevu je radio bez računa, bez zaposlenih, bez rješenja o radu... Obraćao sam se na adrese nekoliko državnih institucija, ali su svi objasnili kako nisu nadležni da provjere ovaj slučaj. Kada se konačno, nakon nekoliko godina, došlo do izvršenja presude, moj klijent mora čekati naplatu. Sve ovo je vrlo apsurdno - kaže Građanov advokat Elvedin Omerović.

Ordinacija ne radi od februara

Do dr. Štambuka nismo uspjeli doći uprkos nizu pokušaja. Ženska osoba koja nam se javila na broj telefona u stanu u kojem je nekada bila njegova ordinacija rekla je da Štambuk od februara ove godine ne radi u Sarajevu i da ga pozovemo na broj zagrebačke ordinacije. No, ni prilikom ovog pokušaja nismo imali više sreće. U Zagrebu su nam kazali da je dr. Štambuk otišao u Švicarsku.

Kulenović: Štambuk nije član Komore

Građanove tvrdnje da je Štambuk u Sarajevu radio nelegalno, potvrdio nam je i sekretar Ljekarske komore Kantona Sarajevo prof. dr. Fahrudin Kulenović. Prema njegovim riječima, Štambuk nikada nije bio član Komore, pa samim tim nije ni mogao poslovati legalno.

Autor: B. TURKOVIĆ

(Dnevni avaz)
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/ilegalni-zagrebacki-ljekar-unistio-mi-je-vid (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/ilegalni-zagrebacki-ljekar-unistio-mi-je-vid)

16.07.2011.

Otvorena klinika “Oko” – dr Karčiċ

U Sarajevu je otvorena  privatna oftalmološka klinika. Radi se o klinici “Oko” , koju vode Dr Suvad Karčiċ i njegova supruga Huda Hadžir – Karčiċ. Dr Karčiċ je i do sada vršio operacije u privatnoj poliklinici u Kovačiċima. Novi objekat je otvorio dr Hadžir, poznati sarajevski hirurg koji je vodio bolnicu u opkoljenoj Dobrinji.

Novi  objekat je prelazno rješenje do izgradnje mnogo veċeg objekta. Iako na relativno malom prostoru, objekat sadrži svu neophodnu modernu opremu za izvođenje zahvata na prednjem segmentu oka, prvenstveno operacija katarakte.  Otvaranju klinike su prisustvovale radne kolege,ugledni  sarajevski zdravstveni radnici, te familija i prijatelji. Klinika se nalazi na Čengiċ Vili, na desnoj obali Miljacke, a prilazi joj se pored Doma zdravlja “Dr Omer Masliċ”.

23.04.2011.

Iz prakse: Propisivanje naočala za djecu

 

Normaal zicht

 

Bijziend zonder bril

Na prvoj slici: Normalan vid. Na drugoj ostrina vida kratkovidnog djeteta bez naocala

Donosim korespondneciju sa majkom jedne šestogodišnje djevojčice, kojoj je otkrivena umjereno velika hipermetropija (dalekovidost), pa se raspituje u vezi recepta za naočale. 

Poštovanje, ukoliko budete u mogućnosti da odgovorite...

Moja kćerka je na sistematskom pregledu upućena kod oftalmologa koji je dijagnosticirao greške u refrakciji esoforiu VOD 0,80 VOS 0,70

Prilikom kompjuterskog određivanja dioptrije uočen je i astigmatizam.

Dobili smo termin u ortoptičko pleoptičkom kabinetu i obrađena je te joj je dr. dala naočale, rekla da se radi o urođenoj hiperopiji.

Dobila je korekciju vod +4 sa cilindrom 0,50 ax 96 stepeni

                           vos +4,5 cyl 0,75  95stepeni,

Doktorka je naglasila da je dala 1/3 jaču dioptriju radi forsiranja očiju, da bi se razvio vid na oba oka i da bi eventualno u budućnosti mogla imati manju dioptriju.

Druga doktorica u svojoj radnji je rekla da je to jako velika dioptrija i da joj nije jasno kako do sad nismo primjetili problem (do sad je imala dva sistematska pregleda pri upisu u obdanište u DZ i kao da je sve je bilo u redu s vidom)

Ova druga doktorka je djetetu ponovo uradila kompjutersko slikanje i rekla da ona ima slab vid i da joj je dioptrija +6.

Prosto me je zbumila tražili smo da se urade stakla po mjeri dr, koja ju je pregledala uz dužno poštovanje drugom profesionalcu.

Molim da mi odgovorite koliko dioptrija nosi vidna oštrina 0,6 0,7 i 0,8

s obzirom da odgovor na ovo pitanje  ne mogu pronaći na internetu.

Šta Vi mislite o ovome?

 

Poštovana,

vrlo je vazno koliko vasa kcerka ima godina.Esoforia je tendeca ociju da idu unutra, to je cesto povezano sa dalekovidoscu (hiperopiom). Za odredjivanje ostrine stakala vazna je vidna ostrina,dob djeteta, velicina hiperopije (dalekovidnosti, u dioptrijama) te polozaj ociju ( da li ima strabizma (razrookosti) ili forije  (-tendence ka strabizmu)

Vidna ostrina nije striktno povezana sa dioptrijom, pa vam ne mogu odgovoriti koliko je to dioptrija.

U principu se kod hiperopije daje manja jacina nego sto je ona objektivno. Nije cudo da to nije ranije primjeceno, ako dijete nije imalo strabizam (razrookost) jer se kod djece dalekovidost cesto savladjuje pojacanim naporom akomodacije (te imaju normalan vid), sto vremenom slabi, pa se ipak pokaze slabiji vid.Strabizam obicno upozori na moguću refrakcionu grešku (obično hiperopiju)

U svakom slučaju potrebno je da je ćerka pod kontrolom doktora i obučenih viših sestara (ortopleoptičarki) koje su specijalizovani za ortoptiku i pleoptiku.Optičari nigdje u svijetu ne propisuju naočale za djecu, upravo iz razloga koje sam naveo u početku (faktora koji odlučuju o tome). Čini mi se da ako je objektivna refrakcija (dioptrija) plus šest, da je plus četiri u redu (obično se kod hipermetropije ide na dvije dioptrije manje od objektivne). Važno je da se dioptrija odredi na dovoljno atropiniziranim očima ( davanje kapi atropina nekoliko dana prije objektivnog određivanja).

Vjerovatno će nošenje naočala dovesti do popravka vida, a moguće je da će morati radii neke vježbe (povremenog zatvaranja jednog ili drugog oka).

Ne trebate se puno brinuti jer ni jedno oko nije puno slabovidno (ambliopno), kada je vidna oštrina napr 0, 1 ili 0,2 i kada se ako je dijete starije od 5 godina nešto ne može puno popraviti.

Lijep pozdrav. Dr F. Cengic 

 

Poštovani doktore, hvala na brzom odgovoru.

Moja kćerka je jučer dobila naočare i odmah ih je prihvatila.Raduje se da ih pokaže drugaricama.

Nekako me Vaš odgovor smirio iako sam osuđivala samu sebe kako nisam ranije primijetila.Nadam se da će joj se vid popravljati (ima šest godina), ili da održimo ovo sadašnje stanje vida.

Srdačan pozdrav.

28.02.2011.

Za očne ljekare i pacijente: Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o Lucentisu i Avastinu


Picture of the fundus showing intermediate age-related macular degeneration. 

Makularna degeneracija vezana za dob ( Age-related macular degeneration – AMD vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Macular_degeneration ) je veoma čest uzrok slabog vida osoba iznad šezdeset godina života (mada se nekad pojavljuje i ranije). Bolest zahvata sami centar mrežnjače, takozvanu makulu, te izaziva promjene koje dovode do gubitka centralnog vida. Centralni vid je vid kojim razlikujemo veoma sitne detalje, pa zahvaljujući dobroj funkciji mrežnjače u području makule (žute mrlje) možemo čitati sitna slova, koristiti kompjuter, gledati televiziju, plesti, šiti, odnosno raditi skoro sve ono sa čime je obično povezana svakodnevna ljudska djelatnost. Osobe koje izgube centralni vid imaju dvije velike tamne pred očima. One vide sa strane i mogu se kretati, ali ne mogu nikoga prepoznati, niti obavljati naprijed nabrojane radnje.

Liječenje AMD je veoma teško i nezahvalno. Neki se oblici (suhe forme) ne mogu nikako liječiti. Vlažne forme ( gdje postoji izliv tečnosti u makuli) su se liječile raznim injekcijama, laserom, itd., bez nekog značajnog rezultata.

Posljednjih pet godina u terapiju su uvedena sredstva koja spriječavaju rast patoloških krvnih sudova u oku, od kojih nastaju komplikacije, kao što su vodeni izljev (edem). Ovi lijekovi se nazivaju blokatorima faktora koji podržava rast krvnih sudova (Vascular endothelial growth factor blocators, VEGF  blokatori). U praksi se prvo počeo koristiti ranibizumab ( komercijalno ime Lucentis). Nešto kasnije je u terapiju uvedeb bevacizumab (Avastin).

Ovdje bih iznio u najkraćem šta je u svom izvještaju o ovim lijekovima podnijela holandska komisija za lijekove Comissie Farmaceutische hulp (CFI), a izvještaj se zove Farmacotherapeutisch rapport ranibizumab (Lucentis®) bij de indicatie

neovasculaire (natte) leeftijdsgebonden maculadegeneratie – odnosno Farmakološki raport o ranibizumab-u kod indikacija za neovaskularnu (vlažnu) senilnu makularnu degeneraciju. 

Na bazi ovog izvještaja, koji se sastoji od nekoliko strana (http://www.cvz.nl/binaries/live/cvzinternet/hst_content/nl/documenten/cfh-rapporten/2007/cfh0704+ranibizumab+lucentis.pdf ), izvešću nekoliko zaključaka koje vam mogu biti od koristi:

Komisija je ispitivala uglavnom dejstvo Ranibizumab-a (Lucentis), a u izvještaju postoje i upoređenja sa nešto kasnije početom terapijom Bevacizumab-om (Avastin).

Komisija je mišljenja da upotreba ranibuzumaba kod većine pacijenata sa vlažnom AMD može dovesti do zaustavljanja daljeg propadanja vida, a u nekim slučajevima dovesti i do poboljšanja. Ranibizumab se pokazao efektivnijim od ranije korištene terapije verteprofinom ili terapije sa pegaptanibom. Na bazi indirektnog upoređivanja sa bevacizumab-om (Avastin) došlo se do zaključka da su oba VEGF blokatora jednako vrijedna. 

SAVJET komisije:  Kod terapije vidljive ekstrafoveolarne vlažne AMD fotokoagulacija je prvi izbor. Kod svih ostalih formi Ranibizumab i Bevacizumab imaju bolju terapijsku  vrijednost nego fotodinamička terapija veterporfinom i terapija sa pegaptanibom. Na bazi indirektnog upoređivanja sa bevacizumab-om (Avastin) došlo se do zaključka da su oba VEGF blokatora jednako vrijedna.

Iz izvještaja se može vidjeti da se injekcije VEGF daju u aseptičkim uslovima, od strane za to izvježbanog doktora. Godišnja terapija za Lucentisom košta (8 injekcija) oko 9000 eura, a sa Avastinom (9 injekcija) 250 eura.

Treba voditi računa o mogućim komplikacijama, mada su one rijetke.

Komisija se nije izrazila o rezultatima nakon 21 mjesec terapije, koliko je u ovom izvještaju praćeno.

U početku terapije injekcije se daju jednom mjesečno (nikad u kraćem roku), u prva tri mjeseca, a dalje se terapija provodi prema razvoju vidne oštrine.

 

Normal vision (B&W)

normalni vid

The same view with age-related macular degeneration (B&W)
 vid kod osobe sa makularnom degeneracijom
26.10.2010.

Da li moram nositi naočale nakon ugrađivanja leće u oko (poslije operacije katarakte)?

Poštovani, molim Vas oprostite mi ako Vas gnjavim, ali ako imate vremena da mi odgovorite, molim Vas za Vaše mišljenje.

 

Prije 24 dana operirala sam mrenu na oba oka (imam 45 godina - četrdeset i pet) u renomiranoj privatnoj klinici (PHACO + PCIOL oc utq).

 

Mislila sam da nakon operacije neću morati nositi naočale za daljinu, već samo za blizinu, tako je dogovoreno, ali sam na jučerašnjem pregledu dobila obje dioptrije, jer nakon operacije imam problema s vidom na blizinu i daljinu:

 

VT -0,50 - 0,50 cl x 13c = 1,0

                -0,75 cl x 5 x = 1,0

 

                          All + 1,75

 

IT +1,25 - 0,50 cl x 13c

     +1,75 - 0,75 cl x 5 x

 

                           TD 61

 

Nisam sigurna da sam sve to dobro napisala, jer mi rukopis na nalazu nije razumljiv, ali me zanima zašto mi nisu mogli bolje izračunati dioptriju na daljinu da ne moram nositi naočale nakon ugradnje umjetne leće, odnosno da li još postoji mogućnost da mi se oči adaptiraju na leće ili je ovo konačno stanje.

 

Nadam se da razumijete što me muči i ako stignete da ćete mi pomoći sa svojim neutralnim mišljenjem.

 

Poštovana,
ne znam sta vam je obećano prije operacije, ali malo odstupanje dioptrije nakon operacije katarakte je česta pojava. Veoma teško je pogoditi da dioptrija bude baš tačno nula.Naočale za blizinu su vam potrebne jer imate 45 godina, i za očekivati je da će se ta dioptrija vremenom povećavati.
Moguće je da dođe do određene promjene dioptrije na daljinu ( da postane i manja), jer je to sve još dosta rano nakon operacije (dioptrija se stabilizuje nakon tri mjeseca od operacije).
Pozdrav, dr F. Čengić


Poštovani dr Čengić, iskreno Vam zahvaljujem na odgovoru.

Ne mogu reći da su mi nešto obećali, ali su mi rekli da ću nakon operacije nositi naočale za blizinu, a da će mi za daljinu ugraditi leće, tako da me je dioptrija na daljinu zatekla. Stanje je takvo kakvo je, sutra ću dobiti oboje naočale i sigurno se na to prilagoditi.

Još jednom Vam zahvaljujem na Vašem stručnom mišljenju i trudu koji ste uložili da mi odgovorite, jer ste me svojim odgovorom dodatno umirili.

Želim Vam sve najbolje u životu.

 


Stariji postovi

Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž
<< 10/2011 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031