Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž

Blog uredjuje Cengic Dr Ferid, doktor med. nauka i specijalista za ocne bolesti. Sve sto je napisano na ovom blogu sluzi samo u informativne svrhe i ne moze biti osnov za samostalno odredjivanje lijecenja.Pitanja postavljajte na adresu:letecihol@gmail.com

15.07.2007.

Cataracta (2) – simptomi i razvoj

Ovdje neċemo govoriti o dječijim kataraktama, koje su veċinom urođene i ne progrediraju tokom života. One su poseban problem i stvar su subspecijalista za dječiju oftalmologiju. Osnovno pravilo je da se dječija katarakta mora vrlo rano operisati, inače se vid ne razvije i kasnija operacija nema svrhe.  Ovdje ċemo govoriti o najčešċim zamuċenjima leċe, onima u srednjem i starijem dobu.    

Staračke (senilne ) katarkte imaju tendencu da napreduju (progrediraju). Nije moguċe predvidjeti kojom ċe brzinom katarakta napredovati. To je individualno različito, i kod nekoga treba operisati veċ za pola godine, a kod nekoga se proces zaustavi, te operacija nije potrebna nikad.

Izgled i lokacija zamuċenja mogu upuċivati na sporiji ili brži tok. Tako jedrene (nuklearne) katarakte, kao i mrljaste kortikalne katarakte sporije napreduju nego difuzne kortikalne i zadnje subkapsularne katarakte (one u zadnjem dijelu sočiva, ispod sočivne opne). Katarakte uzrokovane nekom drugom očnom bolešċu (sekundarne katarakte) se mogu brzo razvijati. Kod dijabetičara se senilne katarakte mogu ranije pojavljivati i brže razvijati.

Početne smetnje su obično vezane za vid noċu i gledanje prema prozoru, kada se ne vide jasno predmeti čija je pozadina obasjana svjetlom. Svjetlost farova automobila počne se rasipati, te je otežana noċna vožnja ( nuklearna katarakta). Predmeti obasjani svjetlom dobijaju razvučeni odsjaj, oreol (kortikalna katarakta), a javljaju se i mononuklearne diplopije (predmet gledan jednim okom izgleda udvostručen). Vremenom čitanje postaje otežano, a ima se osjeċaj gledanja kroz vodu, ili kao da postoji koprena (mrena) ispred oka. Pacijent briše i pere naočale, a to mu ništa ne pomaže da bistrije vidi. Karakteristična je promjena dioptrije u smislu miopizacije oka, posebno kod nuklearne katarakte, kada se popravlja vid na blizinu, a na daljinu trebaju naočale sa jacim minus staklima. Uzrok miopizacije je poveċanje optičke gustine očnog sočiva usljed gubitka vode i skleroziranja lece, pa leċa lomi jače zrake nego do tada.

Katarakta se tretira vađenjem zamuċenog očnog sočiva. Bilo je dosta pokušaja medikamentoznog tretmana kapima i vitaminima, a ni jedan nije prošao klinički test, što ne znači i da se i danas ne nude homeopatska sredstva koja zaista nemaju nikakvog učinka. Jednom zamuċeno sočivo se ne može izbistriti, kao i što skuhano bjelance jajeta više ne možemo vratiti u providno stanje.

Kada se katarakta treba operisati? To ovisi od samog pacijenta. Kada mu do te mjere dojadi smanjenje vida da mu neke za njega važne radnje postanu nemoguċe (napr. čitanje, vožnja automobila, gledanje TV), onda se ljudi odlučuju za operaciju. Zemljoradnik koji malo čita ima manje potrebe za finim vidom, nego intelektualac kome je čitanje I rad na kompjuteru neophodna potreba. Zato ovaj drugi prije dolazi da se operiše.

U Americi je prosjek vidne oštrine pri odlasku na operaciju 0,7 (70%), u Evropi 0.5 (50%). Znači u Evropi se ljudi (u prosjeku) operišu kada im se vidna oštrina smanji za pola normalne vrijednosti.

Kod nas se ranije, dok se radila intrakapsularna metoda operacije, čekalo da mrena "sazri", odnosno dok pacijent jedva vidi prste pred okom, ili mahanje ruke. Prosjek vidne oštrine pred operaciju je sigurno znatno manji nego u Evropi, ali se ne čeka ni tako daleko da se pacijent ne može kretati po kuċi, i biti ovisan o drugome. U principu je bolje operisati ranije, dok se leca ne stvrdne, jer ju je tada lakse izmrviti ultrazvukom (fakoemulzifikacijom).

Naš je problem više tehnicke prirode, odnosno dugo čekanje na operaciju zbog neorganizovane i nedovoljne specijalističke službe, kao i nemoguċnost pravovremenog obnavljanja instrumentarija i operacionih mikroskopa.    

 

 

 

15.07.2007.

Cataracta – katarakta - mrena na oku

 Zamucenje oka podsjeca na sliku slapa (cataract-a)
Slike katarkte nadji ovdje .
Kataraktom nazivamo svako zamuċenje očnog sočiva. Centralna zamuċenja sočiva (u dijelu kroz koji gledamo) dovode do smanjenja vida.

Porijeklo riječi potiče od grčkog imena za slap, buk (katarakt), jer je sedefasti izgled bjelog zamuċenja oka podsjeċao nekoga na uspjenušane slapove vode.

Danas je katarakta najčešċe očno oboljenje kojim su okupirane očne klinike i odjeljenja, a operacija katarakte najčešċe sprovođena operacija (bar u Americi) od svih operacija koje se izvode na čovjeku.

Pričati o katarakti, njenim vrstama, uzrocima, tretmanu, posljedicama, prevazilazi obim predviđen za pisanje o pojedinim pojmovima na ovom blogu. U opisivanju nekih drugih pojmova spomenuċemo često i kataraktu, jer je to pojam vezan uz njih. Tako smo veċ spomenuli afakiju, kao posljedicu uklanjanja mrene na oku. Rijetko da se katarakta ne spomene kao komplikacija mnogih stanja u oku i u cijelom organizmu.

Očno sočivo ima veoma suptilan metabolizam koji je ovisan od normalnih odnosa u očnim i tjelesnim tečnostima. Sočivo samo nema krvne sudove te se ishranjuje difuzijom kisika i hranljivih materija iz očne vodice. A očna vodica je filtrat krvne plazme. Svaka promjena biohemijskih parametara u krvi i očnoj vodici dovodi do promjena metabolizma u sočivu koje onda može da se počne mutiti. Bolesti žlijezda sa unutrašnjim lučenjem (dijabetes, paratireidne žlijezde), opšte imunološke bolesti (reumatizam), bolesti oka (hronične upale uveje, glaukom itd), bolesti kože, povrede oka, bolesti majke tokom trudnoċe (rubeola), genetski poremeċaji, fizički faktori (udar struje, groma, inracrveno zračenje, radijacija), lokalna ili opsta upotreba nekih lijekova,  te mnoga druga oboljenja i stanja mogu imati za posljedicu pojavu katarakte.

Ipak se u praksi najčešċe susreċemo sa staračkom kataraktom (cataracta senilis). Ona nastaje u određenom periodu života i može se reċi da svaki čovjek u određenim godinama dobija staračku kataraktu. Samo što neki dobiju kao relativno mladi, a drugi ne dočekaju da im ona predstavlja značajniji problem u životu. Rijetki su ljudi koji dožive devedeset godina a da nemaju kataraktu, istina kod mnogih ne mora biti toliko izražena da traži operaciju.

Staračka katarakta se obično pojavljuje poslije sedamdeset godine života, ali nije rijedak slučaj da se pojavljuje veċ sa pedeset godina, pa i ranije (presenilna katarakta). Pošto očno sočivo ima svoje jezgro (nukleus) i svoju koru (korteks), mutnine u leċi mogu biti izražene više u jednom ili drugom (simptomi pri gledanju su nešto različiti), te govorimo o više nuklearnoj, odnosno više kortikalnoj mreni. Zamuċenje jezgre (cataracta nuclearis) je najčešċi oblik katarakte.

O liječenju katarakte i drugim pitanjima vezanim za ovu veoma čestu pojavu  ċemo se povremeno vraċati  kad naiđemo na odgovarajuċa poglavlja u leksikonu prema abecednom redu.

 

 

Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž
<< 07/2007 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031