Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž

Blog uredjuje Cengic Dr Ferid, doktor med. nauka i specijalista za ocne bolesti. Sve sto je napisano na ovom blogu sluzi samo u informativne svrhe i ne moze biti osnov za samostalno odredjivanje lijecenja.Pitanja postavljajte na adresu:letecihol@gmail.com

17.07.2011.

Ilegalni zagrebački ljekar uništio mi je vid


Dr. Miro Štambuk Goraždaninu u ilegalnoj ordinaciji u Sarajevu oštetio obje rožnjače...

01.10.2009. 14:00

Goraždanin Emir Građan posljednjih godina muku muči s narušenim zdravljem, tačnije oštećenim vidom, zbog čega je upao i u začarani krug domaćeg pravosuđa, pa štetu koja mu je nanesena ne može naplatiti uprkos pravosnažnoj presudi u njegovu korist. 

Pravosnažna presuda

Prije pet godina, naime, Građan se odlučio na lasersko otklanjanje dioptrije kod zagrebačkog ljekara Mire Štambuka, koji je operacije obavljao i u Sarajevu. Kako kaže Građan, ovaj ljekar radio je ilegalno, a u Sarajevo je dolazio vikendima te tada obavljao operacije kako bi izbjegao inspekcije. Ordinacija u kojoj je Štambuk radio bila je smještena u unajmljenom stanu u sarajevskom naselju Grbavica.

- Za operaciju sam platio 3.400 eura, a kupovao sam i kapi koje su koštale od 20 do 50 eura. Kako mi se vid nije ništa popravio, zvao sam doktora Štambuka i njegovu suprugu Almu, koja je u ordinaciji radila organizacijske poslove, ali su mi rekli da sam najdosadniji pacijent - priča Građan, koji je potom medicinsku pomoć potražio na drugim mjestima.

Ljekari iz Goražda, ali i Opće bolnice i Klinike za očne bolesti u Sarajevu te beogradske bolnice "Sveti vid", potvrdili su mu da je umjesto boljeg vida dobio oštećene obje rožnjače, što ga je šokiralo. Saznao je da nije ni smio biti podvrgnut uklanjanju dioptrije, jer je imao više od 50 godina, a radilo se o plus dioptriji. Zbog Štambukovog nemara morao je na četiri dodatne operacije, koje je obavio u Beogradu.

Zbog svega je pred Općinskim sudom u Sarajevu odlučio pokrenuti sudski proces protiv dr. Štambuka. Pravosnažnu presudu u svoju korist dobio je 15. januara prošle godine, ali Štambuk je, prema riječima Građana, u međuvremenu pobjegao iz Sarajeva. 

- Prema toj presudi, meni je trebalo biti isplaćeno 23.000 KM sa zakonskom zateznom kamatom, na ime materijalne štete. Kako nije bilo moguće da to i naplatim, moj advokat i ja tražili smo pljenidbu, što je Sud i dozvolio - kaže Građan.

Tvrdnja supruge

No, naknadno je Sud u parničnom postupku donio rješenje kojim je izvršenje pljenidbe odgođeno, jer je Štambukova supruga Alma tvrdila da su stvari u ordinaciji njene, a ne njenog supruga. Građan se žalio na takvu odluku i postupak još traje.   

- Dr. Štambuk u Sarajevu je radio bez računa, bez zaposlenih, bez rješenja o radu... Obraćao sam se na adrese nekoliko državnih institucija, ali su svi objasnili kako nisu nadležni da provjere ovaj slučaj. Kada se konačno, nakon nekoliko godina, došlo do izvršenja presude, moj klijent mora čekati naplatu. Sve ovo je vrlo apsurdno - kaže Građanov advokat Elvedin Omerović.

Ordinacija ne radi od februara

Do dr. Štambuka nismo uspjeli doći uprkos nizu pokušaja. Ženska osoba koja nam se javila na broj telefona u stanu u kojem je nekada bila njegova ordinacija rekla je da Štambuk od februara ove godine ne radi u Sarajevu i da ga pozovemo na broj zagrebačke ordinacije. No, ni prilikom ovog pokušaja nismo imali više sreće. U Zagrebu su nam kazali da je dr. Štambuk otišao u Švicarsku.

Kulenović: Štambuk nije član Komore

Građanove tvrdnje da je Štambuk u Sarajevu radio nelegalno, potvrdio nam je i sekretar Ljekarske komore Kantona Sarajevo prof. dr. Fahrudin Kulenović. Prema njegovim riječima, Štambuk nikada nije bio član Komore, pa samim tim nije ni mogao poslovati legalno.

Autor: B. TURKOVIĆ

(Dnevni avaz)
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/ilegalni-zagrebacki-ljekar-unistio-mi-je-vid (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/ilegalni-zagrebacki-ljekar-unistio-mi-je-vid)

16.07.2011.

Otvorena klinika “Oko” – dr Karčiċ

U Sarajevu je otvorena  privatna oftalmološka klinika. Radi se o klinici “Oko” , koju vode Dr Suvad Karčiċ i njegova supruga Huda Hadžir – Karčiċ. Dr Karčiċ je i do sada vršio operacije u privatnoj poliklinici u Kovačiċima. Novi objekat je otvorio dr Hadžir, poznati sarajevski hirurg koji je vodio bolnicu u opkoljenoj Dobrinji.

Novi  objekat je prelazno rješenje do izgradnje mnogo veċeg objekta. Iako na relativno malom prostoru, objekat sadrži svu neophodnu modernu opremu za izvođenje zahvata na prednjem segmentu oka, prvenstveno operacija katarakte.  Otvaranju klinike su prisustvovale radne kolege,ugledni  sarajevski zdravstveni radnici, te familija i prijatelji. Klinika se nalazi na Čengiċ Vili, na desnoj obali Miljacke, a prilazi joj se pored Doma zdravlja “Dr Omer Masliċ”.

23.04.2011.

Iz prakse: Propisivanje naočala za djecu

 

Normaal zicht

 

Bijziend zonder bril

Na prvoj slici: Normalan vid. Na drugoj ostrina vida kratkovidnog djeteta bez naocala

Donosim korespondneciju sa majkom jedne šestogodišnje djevojčice, kojoj je otkrivena umjereno velika hipermetropija (dalekovidost), pa se raspituje u vezi recepta za naočale. 

Poštovanje, ukoliko budete u mogućnosti da odgovorite...

Moja kćerka je na sistematskom pregledu upućena kod oftalmologa koji je dijagnosticirao greške u refrakciji esoforiu VOD 0,80 VOS 0,70

Prilikom kompjuterskog određivanja dioptrije uočen je i astigmatizam.

Dobili smo termin u ortoptičko pleoptičkom kabinetu i obrađena je te joj je dr. dala naočale, rekla da se radi o urođenoj hiperopiji.

Dobila je korekciju vod +4 sa cilindrom 0,50 ax 96 stepeni

                           vos +4,5 cyl 0,75  95stepeni,

Doktorka je naglasila da je dala 1/3 jaču dioptriju radi forsiranja očiju, da bi se razvio vid na oba oka i da bi eventualno u budućnosti mogla imati manju dioptriju.

Druga doktorica u svojoj radnji je rekla da je to jako velika dioptrija i da joj nije jasno kako do sad nismo primjetili problem (do sad je imala dva sistematska pregleda pri upisu u obdanište u DZ i kao da je sve je bilo u redu s vidom)

Ova druga doktorka je djetetu ponovo uradila kompjutersko slikanje i rekla da ona ima slab vid i da joj je dioptrija +6.

Prosto me je zbumila tražili smo da se urade stakla po mjeri dr, koja ju je pregledala uz dužno poštovanje drugom profesionalcu.

Molim da mi odgovorite koliko dioptrija nosi vidna oštrina 0,6 0,7 i 0,8

s obzirom da odgovor na ovo pitanje  ne mogu pronaći na internetu.

Šta Vi mislite o ovome?

 

Poštovana,

vrlo je vazno koliko vasa kcerka ima godina.Esoforia je tendeca ociju da idu unutra, to je cesto povezano sa dalekovidoscu (hiperopiom). Za odredjivanje ostrine stakala vazna je vidna ostrina,dob djeteta, velicina hiperopije (dalekovidnosti, u dioptrijama) te polozaj ociju ( da li ima strabizma (razrookosti) ili forije  (-tendence ka strabizmu)

Vidna ostrina nije striktno povezana sa dioptrijom, pa vam ne mogu odgovoriti koliko je to dioptrija.

U principu se kod hiperopije daje manja jacina nego sto je ona objektivno. Nije cudo da to nije ranije primjeceno, ako dijete nije imalo strabizam (razrookost) jer se kod djece dalekovidost cesto savladjuje pojacanim naporom akomodacije (te imaju normalan vid), sto vremenom slabi, pa se ipak pokaze slabiji vid.Strabizam obicno upozori na moguću refrakcionu grešku (obično hiperopiju)

U svakom slučaju potrebno je da je ćerka pod kontrolom doktora i obučenih viših sestara (ortopleoptičarki) koje su specijalizovani za ortoptiku i pleoptiku.Optičari nigdje u svijetu ne propisuju naočale za djecu, upravo iz razloga koje sam naveo u početku (faktora koji odlučuju o tome). Čini mi se da ako je objektivna refrakcija (dioptrija) plus šest, da je plus četiri u redu (obično se kod hipermetropije ide na dvije dioptrije manje od objektivne). Važno je da se dioptrija odredi na dovoljno atropiniziranim očima ( davanje kapi atropina nekoliko dana prije objektivnog određivanja).

Vjerovatno će nošenje naočala dovesti do popravka vida, a moguće je da će morati radii neke vježbe (povremenog zatvaranja jednog ili drugog oka).

Ne trebate se puno brinuti jer ni jedno oko nije puno slabovidno (ambliopno), kada je vidna oštrina napr 0, 1 ili 0,2 i kada se ako je dijete starije od 5 godina nešto ne može puno popraviti.

Lijep pozdrav. Dr F. Cengic 

 

Poštovani doktore, hvala na brzom odgovoru.

Moja kćerka je jučer dobila naočare i odmah ih je prihvatila.Raduje se da ih pokaže drugaricama.

Nekako me Vaš odgovor smirio iako sam osuđivala samu sebe kako nisam ranije primijetila.Nadam se da će joj se vid popravljati (ima šest godina), ili da održimo ovo sadašnje stanje vida.

Srdačan pozdrav.

28.02.2011.

Za očne ljekare i pacijente: Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o Lucentisu i Avastinu


Picture of the fundus showing intermediate age-related macular degeneration. 

Makularna degeneracija vezana za dob ( Age-related macular degeneration – AMD vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Macular_degeneration ) je veoma čest uzrok slabog vida osoba iznad šezdeset godina života (mada se nekad pojavljuje i ranije). Bolest zahvata sami centar mrežnjače, takozvanu makulu, te izaziva promjene koje dovode do gubitka centralnog vida. Centralni vid je vid kojim razlikujemo veoma sitne detalje, pa zahvaljujući dobroj funkciji mrežnjače u području makule (žute mrlje) možemo čitati sitna slova, koristiti kompjuter, gledati televiziju, plesti, šiti, odnosno raditi skoro sve ono sa čime je obično povezana svakodnevna ljudska djelatnost. Osobe koje izgube centralni vid imaju dvije velike tamne pred očima. One vide sa strane i mogu se kretati, ali ne mogu nikoga prepoznati, niti obavljati naprijed nabrojane radnje.

Liječenje AMD je veoma teško i nezahvalno. Neki se oblici (suhe forme) ne mogu nikako liječiti. Vlažne forme ( gdje postoji izliv tečnosti u makuli) su se liječile raznim injekcijama, laserom, itd., bez nekog značajnog rezultata.

Posljednjih pet godina u terapiju su uvedena sredstva koja spriječavaju rast patoloških krvnih sudova u oku, od kojih nastaju komplikacije, kao što su vodeni izljev (edem). Ovi lijekovi se nazivaju blokatorima faktora koji podržava rast krvnih sudova (Vascular endothelial growth factor blocators, VEGF  blokatori). U praksi se prvo počeo koristiti ranibizumab ( komercijalno ime Lucentis). Nešto kasnije je u terapiju uvedeb bevacizumab (Avastin).

Ovdje bih iznio u najkraćem šta je u svom izvještaju o ovim lijekovima podnijela holandska komisija za lijekove Comissie Farmaceutische hulp (CFI), a izvještaj se zove Farmacotherapeutisch rapport ranibizumab (Lucentis®) bij de indicatie

neovasculaire (natte) leeftijdsgebonden maculadegeneratie – odnosno Farmakološki raport o ranibizumab-u kod indikacija za neovaskularnu (vlažnu) senilnu makularnu degeneraciju. 

Na bazi ovog izvještaja, koji se sastoji od nekoliko strana (http://www.cvz.nl/binaries/live/cvzinternet/hst_content/nl/documenten/cfh-rapporten/2007/cfh0704+ranibizumab+lucentis.pdf ), izvešću nekoliko zaključaka koje vam mogu biti od koristi:

Komisija je ispitivala uglavnom dejstvo Ranibizumab-a (Lucentis), a u izvještaju postoje i upoređenja sa nešto kasnije početom terapijom Bevacizumab-om (Avastin).

Komisija je mišljenja da upotreba ranibuzumaba kod većine pacijenata sa vlažnom AMD može dovesti do zaustavljanja daljeg propadanja vida, a u nekim slučajevima dovesti i do poboljšanja. Ranibizumab se pokazao efektivnijim od ranije korištene terapije verteprofinom ili terapije sa pegaptanibom. Na bazi indirektnog upoređivanja sa bevacizumab-om (Avastin) došlo se do zaključka da su oba VEGF blokatora jednako vrijedna. 

SAVJET komisije:  Kod terapije vidljive ekstrafoveolarne vlažne AMD fotokoagulacija je prvi izbor. Kod svih ostalih formi Ranibizumab i Bevacizumab imaju bolju terapijsku  vrijednost nego fotodinamička terapija veterporfinom i terapija sa pegaptanibom. Na bazi indirektnog upoređivanja sa bevacizumab-om (Avastin) došlo se do zaključka da su oba VEGF blokatora jednako vrijedna.

Iz izvještaja se može vidjeti da se injekcije VEGF daju u aseptičkim uslovima, od strane za to izvježbanog doktora. Godišnja terapija za Lucentisom košta (8 injekcija) oko 9000 eura, a sa Avastinom (9 injekcija) 250 eura.

Treba voditi računa o mogućim komplikacijama, mada su one rijetke.

Komisija se nije izrazila o rezultatima nakon 21 mjesec terapije, koliko je u ovom izvještaju praćeno.

U početku terapije injekcije se daju jednom mjesečno (nikad u kraćem roku), u prva tri mjeseca, a dalje se terapija provodi prema razvoju vidne oštrine.

 

Normal vision (B&W)

normalni vid

The same view with age-related macular degeneration (B&W)
 vid kod osobe sa makularnom degeneracijom
26.10.2010.

Da li moram nositi naočale nakon ugrađivanja leće u oko (poslije operacije katarakte)?

Poštovani, molim Vas oprostite mi ako Vas gnjavim, ali ako imate vremena da mi odgovorite, molim Vas za Vaše mišljenje.

 

Prije 24 dana operirala sam mrenu na oba oka (imam 45 godina - četrdeset i pet) u renomiranoj privatnoj klinici (PHACO + PCIOL oc utq).

 

Mislila sam da nakon operacije neću morati nositi naočale za daljinu, već samo za blizinu, tako je dogovoreno, ali sam na jučerašnjem pregledu dobila obje dioptrije, jer nakon operacije imam problema s vidom na blizinu i daljinu:

 

VT -0,50 - 0,50 cl x 13c = 1,0

                -0,75 cl x 5 x = 1,0

 

                          All + 1,75

 

IT +1,25 - 0,50 cl x 13c

     +1,75 - 0,75 cl x 5 x

 

                           TD 61

 

Nisam sigurna da sam sve to dobro napisala, jer mi rukopis na nalazu nije razumljiv, ali me zanima zašto mi nisu mogli bolje izračunati dioptriju na daljinu da ne moram nositi naočale nakon ugradnje umjetne leće, odnosno da li još postoji mogućnost da mi se oči adaptiraju na leće ili je ovo konačno stanje.

 

Nadam se da razumijete što me muči i ako stignete da ćete mi pomoći sa svojim neutralnim mišljenjem.

 

Poštovana,
ne znam sta vam je obećano prije operacije, ali malo odstupanje dioptrije nakon operacije katarakte je česta pojava. Veoma teško je pogoditi da dioptrija bude baš tačno nula.Naočale za blizinu su vam potrebne jer imate 45 godina, i za očekivati je da će se ta dioptrija vremenom povećavati.
Moguće je da dođe do određene promjene dioptrije na daljinu ( da postane i manja), jer je to sve još dosta rano nakon operacije (dioptrija se stabilizuje nakon tri mjeseca od operacije).
Pozdrav, dr F. Čengić


Poštovani dr Čengić, iskreno Vam zahvaljujem na odgovoru.

Ne mogu reći da su mi nešto obećali, ali su mi rekli da ću nakon operacije nositi naočale za blizinu, a da će mi za daljinu ugraditi leće, tako da me je dioptrija na daljinu zatekla. Stanje je takvo kakvo je, sutra ću dobiti oboje naočale i sigurno se na to prilagoditi.

Još jednom Vam zahvaljujem na Vašem stručnom mišljenju i trudu koji ste uložili da mi odgovorite, jer ste me svojim odgovorom dodatno umirili.

Želim Vam sve najbolje u životu.

 

18.07.2010.

Potcjenjuje se opasnost od komplikacija operacije katarakte

Operacija katarakte (očne mrene) je najčešća operacija u savremenom svijetu. Godišnje se u Holandiji uradi 160000 operacija.  Uklanjanje zamućenog očnog sočiva i njegovo zamjenjivanje umjetnim je postao jednostavan i uglavnom siguran zahvat, koji se pored velikih bolnica, radi i u malim privatnim klinikama. Na operaciju se ne čeka kao ranije, da dođe do značajnog zamućenja vida, nego se operacija radi i u veoma ranoj fazi razvoja očne mrene, odnosno kod sasvim malih smetnji sa vidom.

Peter Ringens, predsjednik komisije za kvalitet rada holandskog Oftalmološkog društva (Nederland Ooggeelkundig Gezelschap), je u subotnjem intervjuu jednim novinama, rekao da se međutim i kod pacijenata, i kod doktora, potcjenjuju komplikacije koje nakon zahvata mogu doći. Jedna od najčešćih jeste odvajanje mrežnjače, ablatio retinae, koja se kod operisanih pojavljuje tri puta češće nego kod neoperisanih očiju. Ablacija mrežnjače je stanje koje može, ako se ne tretira, izazvati sljepoću oka.

Ringers upozorava da  operacija katarakte predstavlja značajanu hiruršku traumu oka i da trajno mijenja anatomsko stanje oka. Ovo se često zanemaruje u praksi.

U Holandiju sam imao priliku da pratim stanje očiju nakon operacije kod nekih naših zemljaka. Kod dva pacijenta je došlo do ablacije, koja je naknadno operisana. I pored operacije ablacije oko kod jednog pacijenta je bilo funkcionalno izgubljeno, a kod drugog je vid ostao značajno smanjen.

Iako je u hirurgiji katarakte posljednjih godina učinjen revolucionarni napredak, pogotovu u odnosu na godine kada sam ja počinjao kao oftalmolog, i iako su komplikacije kod dobrog hirurga svega kod nekoliko procenata operisanih, ipak prilikom odluke o operaciji treba uzeti u obzir i mogućnost ozbiljnih komplikacija.

21.12.2009.

Istine i zablude o operaciji katarakte (sive mrene)

 Stavljanje sintetskog sociva (lece) u oko. (preneseno sa wikipedije )

Operacija katarakte je najčešća vrsta operacije u svijetu. Zamućenje očnog sočiva (siva mrena, katarakta) se smatra prirodnim procesom starenja, kao naprimjer bore na licu. Kod nekih bolesti i stanja, te genetske predodređenosti, katarakta se javlja ranije, a obično se ispoljava kod osoba starijih od 50 godina. Kod vecine ljudi progrediranje ocne mrene je sporo, a ponekad se odvija i ubrzano. Smatra se da u određenom životnom dobu svako dobije kataraktu, ovisno od toga koliko dugo živi.

1.      Kako primjetim da imam kataraktu? 

Simptomi mrene ovise o lokalizaciji zamućenja u očnom sočivu. Prvi simptomi su obično pojave mutnih haloa (magličastih pojaseva, engleski: glare) oko upaljenih sijalica noću, odnosno pojave brkova oko fokalnih svjetlosnih izvora (oko svjetala farova, baterija, odsjaja sunca sa automobila). Prve smetnje su zato i obično vezane za noćnu vožnju, kada usljed nepravilnog rasipanja svjetla dolazi do zasljepljavanja od strane vozila koja dolaze u susret. Pacijentima takođe smeta gledanje iz neke prostorije u  ljude i predmete koje stoje ispred prozora osvjetljenih izvana (vidi ih kao kroz maglu).  Razvojem zamucenja  pacijent primjeti da slabije vidi čitati tekst na TV, odnosno tekst u knjizi. Kasnije teze prepoznaje osobe na ulici.

2.      Kako se liječi katarakta? 

Jednom zamućeno sočivo se ne može ničim izbistriti, isto kao što ispečeno bjelance ne može vratiti svoju providnost. Pošto u početku bolesti dolazi do promjene dioptrije, mogu privremeno pomoći naocale sa jačom dioptrijom, a za noćnu vože i naočale protiv zasljepljivanja. Međutim nakon nekog vremena to ne pomaže više i jedini način liječenja je operacija. Znači ne treba davati pare na kapi protiv katarakte, ili na neke narodne lijekove.  

3.      Kada se operiše katarakta? 

Ovisno o poslu koji radi i aktivnostima koje obavlja, svako sam odlučuje o vremenu operacije. Ukoliko ne čita puno, ne koristi kompjuter i ne vozi, ne mora žuriti sa operacijom. Znači, onog momenta kad katarakta predstavlja smetnju obavljanju nekih za kvalitet života važnih radnji, pacijent se odlučuje na operaciju. To je potpuno individualno. 

4.      Može li se katarakta operisati laserom?

Katarakta se ne može operisati laserom. Moderna hirurgija katarakte koristi energiju ultrazvuka, kojom se kroz mali otvor na oku (3 mm) izmrvi očna leća (fakoemulzifikacija) i izmrvljeni sadržaj usisa. 

6.      A ipak često čujemo da se operacija radi laserom? 

U nekim slučajevima nakon nekog vremena poslije operacije se pojavi zamućenje kapsule prirodnog sočiva (kapsula sociva se kod operacije ne vadi). Ta katarakta, u vidu tanke opne, se zove sekundarna katarakta, i ona se u roku par minuta ambulantno probije posebnim tipom lasera (YAG laser). Međutim u prvom aktu operacije mrene se uvijek radi ultrazvučna operacija. 

7.      A operacije katarakte kod djece? 

Kod male djece postoje urođeene katarakte, koje se rade posebnom tehnikom. Operaciju urođene katarakte treba raditi što je ranije moguće, da oko usljed toga što ne gleda, ne bi ostalo funkcionalno nerazvijeno (slabovidno). 

8.      Da li su rezultati operacije dobri? 

Kataraktu treba da radi dobro izvježban specijalizovani očni hirurg (koji je u dobroj kondiciji jer radi veliki broj operacija). Osim toga mora postojati savremena i potpuno ispravna oprema. Operaciona sala mora maksimalno zadovoljavati uslove sterilnosti. Ako je to sve zadovoljeno rezultati operacije katarakte su u preko 95 posto slučajeva izvanredni. To znači da, ako su drugi dijelovi oka (posebno oni iza očnog sočiva) zdravi, da se poslije operacije sive mrene postiže savršen vid, nekada bolji nego prije pojave sive mrene (katarakte). To je zato jer se izborom vještačkih sočiva može smanjiti ili potpuno eliminisati prethodno postojeća dioptrija. Implantacijom multifokalnih sočiva može se postići dobra oštrina vida na svim daljinama pogleda, znači da nisu potrebne naočale za čitanje. 

9.      Ima li komplikacija operacije? 

I pored svih nabrojanih uslova, iako rijetko, mogu se pojaviti komplikacije koje ponekad znatno umanje vid. Najčešće se pojavljuju promjene na mrežnjači oka ( otok mrežnjače i (ili) odvajanje mrežnjače). Zbog ovih komplikacija je nekad potrebna dodatna operacija vraćanja mrežnjače na normalan položaj. Najteža komplikacija je infekcija unutrašnjosti oka (endoftalmitis). 

10.  Čuo sam da se u oko ugrađuju leće ? 

11. Umjesto prirodne leće nakon njenog vađenja se ugrađuje leće od specijalne plastike, koja ima prečnik od 6 mm. Kod operacija sa malim rezom, do 3 mm, se koristi leća koja je uvijena, pa se nakon uvlačenja u oko ona sama odmota. 

11.  Kad se mrena treba operisati? 

Danas se ne čeka, kao prije, da mrena “sazri”. Prije se operacija radila kada pacijent potpuno izgubi vid, kad ne vidi brojati prste pred okom. Danas se operacija preporučuje čim pacijent ima smanjenje vida toliko da mu smeta kod čitanja i vožnje automobila. To znači da već kod oštrine vida  0, 5 (50 posto smanjenje) dolazi u obzir operacija. Savremena operacija mrene ima bolje rezultate što je leća manje zamućena. Takva leća je mekana, pa se može raditi operacija ultrazvukom. Kad se katarakta razvije, otvrdne i leća, pa se ne može usitniti ultrazvukom. Onda se primjenjuje klasična hirurška intervencija koja podrazumjeva mnogo veći rez, učestalije komplikacije i slabiji vid. 

12.  Šta treba uraditi prije operacije? 

Prvo treba postaviti indikaciju za operaciju. Kada se pacijent na prijedlog očnog doktora odluči za operaciju, onda treba uraditi pregled oka ultrazvukom (biometrija), na osnovu koga se izračuna koliko treba da bude jaka dioptrija sočiva koje se ugrađuje. Takođe pacijent, u dogovoru sa oftalmologom, se odlučuje na vrstu leće koja će se ugraditi. Pacijenta treba da pogleda anesteziolog (u Holandiji), jer on daje anesteziju. U BiH se traži pregled interniste, a lokalnu anesteziju daje oftalmolog. Pacijentu se prepišu antibioptske kapi, koje se ukapavaju u oko sedam dana prije operacije. 

13.  Hoće li me boliti? 

Većina operacija se radi u lokalnoj anesteziji. Neki hirurg daje injekciju pored oka, kojom se blokiraju živci, te se oko ne može pokretati, a neki hirurzi daju samo kapi za anesteziju. U Holandiji uglavnom daju injekciju kraj oka (čime se blokira mobilitet oka i oko učini potpuno neosjetljivim), a da ta injekcija ne bi bolila da se kratkotrajna anestezija u venu. 

14.  Koliko traje operacija? 

Ponekad priprema traje duže nego sama operacija. Operacija mrene kod izvježbanog hirurga traje petnaestak minuta, a nekad i manje. Kod operacija sa rezom do 3 mm,se na malu ranicu ne stavljaju konci. Obično se radi samo jedno oko, znači i u slučajevima gdje postoji  mrena na oba oka. Operacija drugog oka se radi mjesec-dva kasnije. 

15.  Kako bude iza operacije? 

Nakon pola sata iza operacije pacijent ide kući. Na oko mu se stavlja tupfer od gaze i preko njega plastična školjka. Oko se drži zatvoreno 24 sata. Sutradan pacijent ide na kontrolu, gdje mu se skida tupfer, i provjerava vid. Oko iza operacije često ima krvni podliv, što uopšte nije opasno Ako je sve u redu onda pacijent mora mjesec dana ukapavati antibiotske kapi u oko. Nakon mjesec dana odlazi na kontrolu, gdje se provjerava vid i daju dodatne naočale, ako je to potrebno.           

16.  Kolika je cijena operacije katarakte? 

Operacija katarakte se sve više radi i u manjim očnim poliklinikama. Ipak se treba raspitati jesu li uslovi ovih operacionih sala potpuno u skladu sa zahtijevima prostora i sterilnosti. Ja bih ipak preferirao velike klinike, gdje je kontrola prostora i sterilnosti strožija. U uslovima BiH i susjednih zemalja operacija košta od 1500 do 3000 maraka, ovisno o vrsti leće koja se ugrađuje ( da li je monofokalna ili multifokalna). U Sloveniji operacija košta oko 1000 eura, a toliko košta i u Holandiji. U nekim klinikama regiona se još uvijek rade operacije sa većim rezom od 3 mm, i bez upotrebe ultrazvuka. Takve operacije donose mnogo više komplikacija i rezultati po vid su mnogo slabiji. 

17.  Odakle ti to sve znaš? 

Zato jer sam očni ljekar, i zato je mi je prije skoro godinu dana u Holandiji urađena operacija mrene. Iako sam još relativno dobro vidio odlučio sam se na operaciju mrene na jednom oku (na drugo još nemam mrenu). Nakon operacije imam bolji vid nego što sam imao prije pojave mrene (kuc-kuc u drvo, da se ne urekne), i imam upravo onu dioptriju koju sam ja poželio (doktor me je pitao koju hoću).

Ponekad je dobro da jedno oko ima malu minus dioptriju, jer u tom slučaju i na to oko ne trebaju naočale za blizinu. Od prvog dana iza operacije sam vidio savršeno, i čitaoci mojih blogova uopšte nisu primjetili da sam i dana napravio pauzu u pisanju. Osim toga na operaciju sam otišao svojim autom, i takođe se i vratio sam vozeći. Blizu mi je bolnica, a pacijentima bi ipak savjetovao da to ne rade. Uostalom tako im se savjetuje i u bolnici.  Ili neka ih neko doveze i odveze, ili neka dođu javnim prevozom. Eto takvi su doktori, sami rade ono što drugima govore da ne valja raditi.

 

17.09.2009.

Beta blokatori razlicito djeluju na promjene u vidnom polju kod glaukoma

U nedavno objavljenom clanku (vidi dole), autori ukazuju da lijekovi protiv glaukoma ( koji se koriste u kapima), koji smanjuju ocni tlak (IOP), pored toga sto smanjuju ocni tlak, treba i da zaustave  smanjivanje opadanja vidnog polja. U tome su autori vidjeli razliku kod dva lijeka, betaxolola i timolola, odnosno da betaxolol daje bolju prognozu u pogledu negativnih promjena u vidnom polju. Buduca istrazivanja treba da se pored uticaja na IOP usmjere i na uticaj lijekova na gubitak vidnog polja.

Is the medication used to achieve the target intraocular pressure in glaucoma therapy of relevance? - An exemplary analysis on the basis of two beta-blockers.

Grieshaber MC, Flammer J.

Department of Ophthalmology, University Hospital of Basel, Basel, Switzerland.

Glaucoma, the most common optic neuropathy (GON) is characterised by the loss of retinal ganglion cells and their axons, as well as tissue remodelling of both the retina and the optic nerve head with corresponding visual field defects. Elevated intraocular pressure (IOP) is generally regarded as the major risk factor for glaucoma and its reduction is the most common target for therapy of GON. There are indications that the greater the IOP reduction, the better is the visual field prognosis. This article investigates, on the basis of two beta-blockers, betaxolol and timolol, whether the amount of IOP reduction is truly a good surrogate for successful glaucoma therapy with respect to visual field outcome. Contrary to what is generally expected, our analysis of the literature exemplifies that despite a smaller IOP reduction, patients treated with betaxolol had a smaller rate of visual field deterioration than patients treated with timolol. Based on the dissociation of IOP reduction and visual field prognosis, we postulate that for successful treatment in glaucoma not only the amount of IOP reduction is relevant but also the drug by which the reduction is achieved. This seeming paradox phenomenon highlights that ocular hypotensive drugs have relevant effects on GON other than IOP-related. Some of these effects on retinal ganglion cells (neuroprotection) or on ocular blood flow are mediated by calcium- and sodium channels. Future studies on glaucoma treatment should focus on their effect on visual field function, and not just on IOP. This should particularly be considered when comparing drugs from different classes.

PMID: 19733652 [PubMed - as supplied by publisher]

14.07.2009.

Forum Sarajevo X o operaciji katarakte, i operacijama skidanja dioptrije

Na forumu Sarajevo naišao sam na diskusiju o operaciji katarakte. Jedan mladi pacijent (35 godina) ima mrenu, te traži od učesnika foruma da mu iznesu svoja iskustva.  Pri tome su spomenuti neki doktori, bolnice i privatne klinike.

Iz diskusije je jasno da su pacijenti često zbunjeni i neinformisani i da dobijaju različite informacije, te da izgubljeni lutaju od jednog do drugog doktora.

Forum o katarakti možete pročitati  ovdje. Takođe postoji  diskusija i o laserskim operacijama skidanja dioptrije, vidi ovdje.

03.06.2009.

Očni doktori iz BiH i iseljeništva udruženi u internet-forumu. Diskusija o subretinalnim neovaskularizacijama.

Na inicijativu prof. Dr. Vladimira Kojovića, iz Sarajeva, već duže vrijeme funkcioniše internet-forum vezan za očna oboljenja. Moderator je profesor Kojović koji povezuje kolege iz Sarajeva i unutrašnjosti BiH sa kolegama van BiH, od koji su neki porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a drugi su poznati domaći oftalmolozi, često uvaženi profesori, u različitim zemljama svijeta.

Pacijenti iz BiH prezentiraju dokotru Kojoviću interesantne i dubiozne bolesti kod pacijenata, praćene fotografijama promjena na očima, a on ih onda prezentira širem krugu poznatih doktora u svijetu, tražeći sugestije vezano za dijagnozu i liječenje. Takođe se vrši i preporuka i razmjena interesantnih  članaka o novim pravcima u liječenju očnih bolesti.

Kao primjer navodim jučerašnji mail dr Kojovića koji se tiče jednog pacijenta iz Zenice, koji ima samo jedno oko (drugo izvađeno zbog ratne povrede), a na drugom oku ima neuobičajene promjene na očnom dnu, koje su izazvale praktično slijepilo. Dr Kojović je veoma brzo dobio sugestije od nekoliko oftalmologa iz svijeta, uključujući i moju malenkost. Svi doktori su potpuno saglasni u vezi dijagnoze i načina daljeg liječenja, koje bi se provodilo novim lijekovima koji se u vidu injekcija apliciraju direktno u oko. Postoje realni izgledi da kod pacijenta dođe do popravke vida, bar onoliko, koliko bi mu omogućilo samostalno kretanje.

Evo jučerašnjeg maila prof. Kojovića:

 

Postovani kolegice i kolege,

U vezi pacijenta AA cije sam Vam nalaze FA i fotografiju fundusa poslao primjetio sam da sam zaboravio da napisem da ima 39 godina.

Pitanja sam uputi i nekolicini specijalista za retinu i vitreoretinalnu hirurgiju : Dr Anthony Hall , Tumaini University, Dr RW Butner , Hjuston, Dr Mahmoud  Tarner, Kresge Eye Institute , Detorit i Dr Ferid Cengic i veoma brzo sam dobio od njih odgovor.

Mada su svi na razlicitim kontinentima i da je dosta tesko dati mieljenje samo na osnovu anamnestickih podataka i fotografija koje sam poslao, oni se slazu da se radi o subretinalnoh, horioidalnom neovaskularnoj  membrani gdje postoji znacajna produkcija VEGF-a i da je sasvim opravdano dati antiVEGF ( Avastin ili Lucentis intravitrealno) i to ASAP ( sto prije).

MIsljenja sam da je sasvim ispravno uraditi i sve lab. testove koji se radi za utvrdjivanje etiologije zadnjih uveitisa . Misljenja sam da bi bilo opravdano i ordinirati peroralnu terapiju sa kortikosteroidima ( Pronison prema semi Dr Butnera : tri dana 100 mg, potom dvije sedmice po 100 mg svaki drugi dan, potom dvije sedmice po 50 mg svaki drugi dan, potom dvije sedmice po 25 mg svaki drugi dan -svakako treba provjeriti dali postoji kontraindikacija za njihovu primjenu)

Ukoliko dodje jos odgovora javit cu Vam.

Srdacan pozdrav

V.Kojovic

U prilogu su relevantne fotografije kao i odgovori pomenutih kolega- procitajte !!!!!!!!

  


Noviji postovi | Stariji postovi

Oftalmologija - Leksikon pojmova od A-Ž
<< 03/2014 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031